Zavisnost od interneta kod adolescenata predstavlja rastući problem koji je često povezan sa narušenim mentalnim zdravljem. Posebno su ugrožena deca koja već pokazuju sklonost ka anksioznosti i depresiji, jer internet za njih može postati način bekstva od neprijatnih emocija i svakodnevnih izazova. Dugoročno, ovakav obrazac ponašanja može dodatno pogoršati postojeće psihološke teškoće.
Anksioznost i depresija kao faktori rizika
Brojna istraživanja ukazuju na snažnu povezanost između simptoma anksioznosti, depresije i prekomerne upotrebe interneta:
- Internet kao mehanizam bekstva – anksiozna i depresivna deca često koriste digitalni svet kako bi izbegla stresne situacije ili negativna osećanja
- Privremeno olakšanje, dugoročno pogoršanje – online aktivnosti mogu kratkoročno smanjiti napetost, ali dugoročno povećavaju izolaciju i osećaj usamljenosti
- Smanjene socijalne veštine – deca koja izbegavaju direktne kontakte lakše razvijaju zavisnost od online komunikacije
- Povećana osetljivost na sadržaj – društvene mreže mogu pojačati osećaj neadekvatnosti, poređenja i niskog samopouzdanja
Ovakav začarani krug čini da se emocionalne teškoće i zavisničko ponašanje međusobno pojačavaju.
Kako postupati sa decom sklonom anksioznosti i depresiji
Kod ove grupe dece, pristup mora biti posebno pažljiv i usmeren na razumevanje, a ne samo kontrolu:
- Prepoznati emocije, ne samo ponašanje
Umesto da se fokusiraju isključivo na vreme provedeno na internetu, roditelji treba da obrate pažnju na razloge zbog kojih dete koristi internet (npr. strah, tuga, nesigurnost). - Otvorena i sigurna komunikacija
Važno je da dete ima osećaj da može da govori o svojim problemima bez kritike. Jednostavna pitanja poput „Kako se osećaš u poslednje vreme?“ mogu biti ključna. - Postepeno ograničavanje, ne nagla zabrana
Kod anksiozne dece naglo oduzimanje interneta može izazvati dodatni stres. Preporučuje se postepeno uvođenje strukture i pravila. - Podsticanje emocionalnih veština
Učenje deteta kako da prepozna i reguliše emocije (npr. kroz razgovor, vođenje dnevnika ili tehnike opuštanja) smanjuje potrebu za „begom“ online. - Jačanje samopouzdanja kroz realne aktivnosti
Sport, umetnost ili druge aktivnosti pomažu detetu da razvije osećaj uspeha i pripadnosti van digitalnog sveta. - Praćenje znakova pogoršanja
Ako se javljaju simptomi poput povlačenja, nesanice, gubitka interesa ili izražene tuge, važno je reagovati na vreme. - Uključivanje stručne pomoći
Psiholog ili psihijatar može pomoći u radu na osnovnim problemima (anksioznost/depresija), čime se indirektno smanjuje i rizik od zavisnosti.
Predlozi aktivnosti za roditelje i decu
Uvođenje zajedničkih aktivnosti može značajno pomoći u smanjenju vremena provedenog online, ali i u jačanju odnosa i emocionalne stabilnosti deteta:
- „Šetnja sa temom razgovora“
Dogovorite zajedničku šetnju (30–60 minuta), uz unapred zadatu temu (npr. „šta mi je danas bilo najlepše“, „šta me je zabrinulo“). Ova aktivnost smanjuje pritisak direktnog razgovora i olakšava otvaranje, posebno kod anksiozne dece. - Kreativni kutak (crtanje, pisanje, pravljenje nečega)
Zajedno osmislite vreme za kreativni rad – crtanje, pravljenje kolaža ili pisanje kratkih priča. Ovakve aktivnosti pomažu detetu da izrazi emocije na bezbedan način i smanjuju unutrašnju napetost. - „Offline izazov dana“
Svaki dan zadati mali izazov bez tehnologije (npr. spremiti jednostavan obrok zajedno, naučiti novu veštinu, odigrati društvenu igru). Osećaj postignuća i zajedništva direktno utiče na jačanje samopouzdanja i smanjenje potrebe za internetom.
Uloga roditelja
Roditelji ne treba da budu samo kontrolori, već i emocionalna podrška. Deca koja se osećaju prihvaćeno i sigurno u porodici ređe razvijaju zavisničke obrasce ponašanja. Ključ je u balansu između postavljanja granica i razumevanja unutrašnjeg sveta deteta.
Literatura / izvori
- Daria J. Kuss & Mark D. Griffiths (2013). Internet addiction in adolescents: Prevalence and risk factors.
- Hyun Joo Koo & Jung-Hye Kwon (2014). Risk and protective factors of internet addiction: A meta-analysis.
- Katharina Lindenberg (2020). Internet Addiction in Adolescents.
- World Health Organization (2019). Guidelines on mental health and adolescents.
- Cecilia Cheng & Angel Yee-lam Li (2014). Internet addiction prevalence and quality of life.