Zavisnost od interneta predstavlja savremeni oblik bihejvioralne zavisnosti koji se sve češće javlja kod adolescenata. Iako internet ima brojne koristi, problem nastaje kada njegova upotreba postane kompulsivna i počne da narušava svakodnevno funkcionisanje, uključujući školu, odnose i mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da ova pojava može imati ozbiljne posledice po emocionalni razvoj i socijalne veštine mladih .
Faktori rizika kod mladih
Naučna literatura identifikuje više međusobno povezanih faktora koji povećavaju verovatnoću razvoja zavisnosti:
- Porodični odnosi: loša komunikacija, konflikti i nedostatak podrške u porodici značajno povećavaju rizik
- Nedostatak roditeljskog nadzora: odsustvo roditeljske pažnje ili kontrole povezano je sa većom sklonošću ka prekomernom korišćenju interneta
- Psihološke osobine: impulsivnost, potreba za novinama i sklonost ka anksioznosti ili depresiji doprinose razvoju zavisnosti
- Socijalni faktori: usamljenost, dosada i nedostatak offline aktivnosti podstiču beg u online svet
- Specifične online aktivnosti: društvene mreže i online igre posebno povećavaju rizik od zavisničkog ponašanja
- Školsko okruženje: loši odnosi sa nastavnicima i slab uspeh mogu dodatno doprineti problemu
Važno je naglasiti da zavisnost nije samo individualni problem, već rezultat interakcije ličnih i okruženjskih faktora, posebno porodice i škole .
Šta roditelji mogu da urade
Roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji i ranom prepoznavanju problema. Stručne preporuke uključuju:
- Postavljanje jasnih pravila: definisati vreme i način korišćenja interneta (npr. bez telefona za stolom ili pre spavanja)
- Aktivno interesovanje: razgovarati sa decom o tome šta rade online, bez osuđivanja
- Modelovanje ponašanja: roditelji treba da pokažu zdrav odnos prema tehnologiji
- Podsticanje alternativnih aktivnosti: sport, druženje i hobiji smanjuju zavisnost od ekrana
- Praćenje znakova upozorenja: povlačenje, pad školskog uspeha, razdražljivost bez interneta
- Razvijanje emocionalne podrške: jačanje samopouzdanja i otvorene komunikacije smanjuje potrebu za „begom“ u digitalni svet
Istraživanja naglašavaju da preventivni programi treba da uključuju i roditelje, jer kvalitet porodičnog okruženja ima direktan uticaj na razvoj ove zavisnosti .
Literatura / izvori
- Kuss, D. J., & Griffiths, M. D. (2013). Internet addiction in adolescents: Prevalence and risk factors.
- Koo, H. J., & Kwon, J. H. (2014). Risk and protective factors of internet addiction: A meta-analysis.
- Chung, S. et al. (2019). Adolescent Internet Addiction from a public health perspective.
- Lindenberg, K. (2020). Internet Addiction in Adolescents.
- Peng et al. (2019) i dr. – porodični i socijalni faktori rizika
- Tom, A. (2023). Parent-adolescent relationship and internet use.
Ovakav pristup omogućava roditeljima da ne samo ograniče upotrebu interneta, već i da razviju zdrav odnos deteta prema digitalnom svetu, što je dugoročno najefikasnija zaštita.