Dokazano je da se patološko kockanje često javlja sa depresivnim poremećajem. Ipak, ostaje nejasan smer ovakve kombinacije- da li je kockanje uzrok depresije ili obrnuto? Zapravo, obe mogućnosti se viđaju u praksi.
Kockanje može biti način za ublažavanje negativnih osećanja. Takođe, kockanje se dugo smatralo sredstvom za ublažavanje simptoma depresije (McCormick, Russo, Ramirez & Taber, 1984). Ipak, kockanje je kratkoročno i opasno rešenje u borbi sa lošim raspoloženjem. Tokom kockanja osoba oseća uzbuđenje i beži od sopstvenih negativnih osećanja. Kockanje pruža osećaj postignuća i kontrole kao i privremeni rast samopouzdanja. Međutim, kada se prekine sa kockanjem dolazi do pada dopamina u organizmu što dovodi do povratka depresivnog raspoloženja sa težim simptomima nego pre. Posledično, ovi ljudi se vraćaju kockanju što ih dovodi do zavisnosti čime se stvara začarani krug.

Pitanja koja treba razmotriti ukoliko kockate su sledeća:
– Kako se osećam kad se ne kockam?
– Kockam li se više kada se osećam potišetno?
– Bežim li od nekih osećanja?
– Koju unutrašnju prazninu mi kockanje nadomešta?

Sa druge strane, patološko kocknje može biti sam uzrok depresivnog poremećaja. Kockanje utiče negativno na više životnih područja- porodicu, finansije, mentalno i fizičko blagostnje. Takođe, kockanje dovodi do osećaja krivice, stida kao i niskog samopoštovanja što povećava mogućnost od razvoja depresivnog poremećaja. Posledično dolazi do začaranog kruga- kockanje dovodi do osećaja krivice koja vodi depresiji usled čega se osoba ponovo vraća kockanju.
Patološko kockanje i depresija imaju slične simptome kao što su gubitak interesovanja za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, društvena izolacija i unutrašnji nemir, prezir prema sebi kao i uticaj na apetit i kvalitet sna.

Literatura:
McCormick R. A., Russo A. M., Ramirez L. F., Taber J. I. (1984). Affective disorders among pathological gamblers seeking treatment. The American Journal of Psychiatry, 141(2), 215–218. doi: 10.1176/ajp.141.2.215 [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar]
Nolen-Hoeksema S. (1991). Responses to depression and their effects on the duration of depressive episodes. Journal of Abnormal Psychology, 100(4), 569–582. doi: 10.1037/0021-843X.100.4.569 [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar]