Fjodor Dostojevski – veliki ruski pisac (1821-1881)
Prema širini i značaju uticaja bio je svetski pisac u rangu Šekspira i Servantesa. Utemitelj je psihološkog romana. Vodio je buran život kao politički disident, kao rezultat toga bio je i progon u Sibiru. U periodu loše finansijske situacije, potonuo je u depresiju, kockajući se i često zadužujući se. Njegov dug u KarlsBurgu je pre deset godina vratio Roman Abramovič. Delo “Kockar” predstavlja vrstu autobigrofskog spisa, roman o iskušenjima kockarske strasti. Tokom života bolovao je od epilepsije, preminuo je u svojoj 60. godini zbog krvarenja uzrokovanim epileptičnim napadom.

Vasily Perov: Portet Dostojevskog (detalj slike)
Rene Dekart – francuski naučnik i filozof(1596-1650)
Bio je član imućne građanske porodice koja je dala nekoliko učenih ljudi. Još na ranom uzrastu imao je problema sa zdravljem, pa je dobijao dozvole od profesora da ostaje u krevetu do jedanaest sati ujutru. Diplomirao je prava, nakon čega želi da se posveti vojnoj karijeri. Godinama je služio u vojnim armijama da bi se kasnije posvetio svojoj pravoj ljubavi-matematici. Njegovi naučni doprinosi iz oblasti matematike, fizike i filozofije su mnogobrojni.
U potrazi za primerom sigurne istine, šta ostaje kao istina u koju se ne može sumnjati, proizilazi čuvani Decartov stav “Mislim, dakle jesam” (na latinskom: Cogito ergo sum ) Odgovor je dakle, da čak iako sumnjam u sve, ne mogu sumnjati da postojim ja koji sumnjam.
Godine 1649. godine Dekarta je u Stokholm pozvala švedska kraljica Kristina da bi je podučavao. Dvadesettrogodišnja kraljica je želela da crta tangente u pet sati ujutru, tako da je Dekart razbio svoju životnu naviku ustajanja u jedanaest sati. Želeći da svojim savetima utiče na ćudljivu vladarku tada moćne zemlje kako bi time učinio nesto za mir u svetu, Dekart je podnosio surove uslove u zemlji stena i glečera i svako jutro hodao do palate. Iako se kraljica dobro brinula o njemu, on nije bio naviknut na hladnoću švedskih zima i umro je 11. februara 1650. godine od zapaljenja pluća.

Frans Hals: Portret Renea Dekarta
Marija Antoaneta – kraljica francuske(1755-1793)
Poslednja kraljica francuske, žena Luja XVI. Vodila je luksuzan i ekstravagantan život zbog koga je narod postao ogorčen. “Madam deficit” samo je jedan od mnogobrojnih nadimaka.Protretisana je i kroz priču koja govori o tome da kada je čula da ljudi nemaju hleba rekla “Neka jedu kolače”. Nakon bezuspešnog bekstva u Belgiju sa svojim suprugom, osuđena je na smrtnu kaznu.Pogubljena je na giljotini u svojoj 38.godini.

Martin van Meytens: Portret Marije Antoanete
Volter – francuski filozof, književnik(1694-1778)
“Idealna forma vladavine je demokratija uspostavljena nakon atentata”. François Marie Arouet bio je svestran i plodan pisac, najznačajniji predstavnik prosvetiteljstva.Smatran je pretečom francuske revolucije. U doba prosvetiteljstva imao je problema sa vlastima zbog kritika na račun vlasti te je osuđivan više puta na zatvorsku kaznu. Usvojio je pseudonim “Volter” 1718. nakon što je odslužio zatvorsku kaznu u Bastilji, u ćeliji bez prozora.. Zahvaljujući svojoj visokoj inteligenciji, još u ranoj mladosti postao je izuzetno popularan u plemićkim krugovima. Voleo je luksuz, bankete i zadovoljstva poput kocke.

Maurice Quentin de La Tour: Portret Voltera